Likovna umjetnost i komunikacija moći

Znanstveni projekt Instituta za povijest umjetnosti

Likovna umjetnost i komunikacija moći u razdoblju ranoga novog vijeka (1450–1800): povijesne hrvatske regije na razmeđu Srednje Europe i Mediterana

Moć vizualija pokazuje se u likovnoj umjetnosti kao jed­nom od važnih nositelja političke, ideološke i vjerske promocije i propagande u razdoblju ranoga novog vijeka. Ovo istraživanje primarno će se posvetiti analizi i interpretaciji odnosa vizualija s područja likovne umjetnosti i nositelja moći u hrvatskim krajevima toga razdoblja te mjestima i medijima prenošenja poruka koje posreduju narative moći. Istraživanje će u duhu nove povijesti umjetnosti odgovoriti na pitanja:

  1. Kojim medijskim kanalima, sredstvima i komunikacijskim strategijama određeni centri moći utječu na stvaranje i poticanje poželjnih reakcija kod različitih tipova primalaca u Hrvatskoj ranoga novog vijeka.
  2. Kakva je uloga likovnih medija u oblikovanju javnoga mnijenja, odnosno u društvenoj promociji i (re)prezentaciji nositelja moći.

Nositelji moći u hrvatskim krajevima ponajprije su naručitelji iz plemićkog (svjetovnog i crkvenog) staleža koji su zastupnici državne ideologije Mletačke Republike, Ugarskog Kraljevstva, Habsburške Monarhije, Dubrovačke Republike. Njima se pridružuju i lokalni korporativni naručitelji – bratovštine, koji u većoj mjeri odražavaju interese lokalnih zajednica. Kroz te naručiteljske kanale objektivizira se i kulturni transfer u likovnim umjetnostima i arhitekturi na području Hrvatske u razdoblju od rane renesanse do kasnoga baroka.

Težišta su istraživanja na ikonografiji i semiotici državnovjerskoga kulta i mjesta njegova posredovanja (trg, palača, dvorac, crkva) te na ikonografiji i semiotici patronata i njegovoj ulozi u transferu kulture na području Hrvatske ranoga novog vijeka. Istraživanjem se oblikuje baza podataka prikladne vizualne građe toga povijesnog razdoblja, koja omogućava komparativnu analizu fenomena sa stajališta sociologije kulture, kritičke ikonologije i semiotike. Rezultat je uspostava primjerenoga interpretacijskog modela specifične uporabe likovne umjetnosti kao posrednika u komunikaciji moći u Hrvatskoj 1450–1800. godine.

Projektni tim

Voditelj projekta

Dr. sc. Milan Pelc
Znanstveni savjetnik, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, Zagreb

Suradnici

Dr. sc. Josip Belamarić
Znanstveni savjetnik, voditelj Centra Cvito Fisković Instituta za povijest umjetnosti u Splitu

Dr. sc. Višnja Bralić
Znanstvena savjetnica, Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb

Dr. sc. Daniel Premerl
Znanstveni suradnik, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Dr. sc. Ivana Prijatelj Pavičić, red. prof.
Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet u Splitu

Dr. sc. Mirjana Repanić Braun
Znanstvena savjetnica, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb

Petra Batelja
Doktorandica

Maja Žvorc
Doktorandica