Likovna umjetnost i komunikacija moći

Ivana Prijatelj Pavičić

Povijest i ideologija u djelima šibenskog zlatara i gravera Horacija Fortezze

Sažetak rada objavljenog u: Beyond the Adriatic Sea. A Plurality of Identities and Floating Borders in Visual Culture, ur. Saša Brajović, Novi Sad, 2015., 78–106.

U radu je analiziran fenomen renesansnih interkulturnih (ilirizam i henetizam) i intermedijalnih (tekst – gravura) transfera predodžbi o slavnim osobama iz antičke prošlosti (carevima, povjesničarima i herojima) koji se očituju u ikonografiji raskošno ukrašenih mjedenih vrčeva i umivaonika šibenskog zlatara i gravera Horacija Fortezze (Šibenik, oko 1530. – 1596.). Fortezzine gravirane posude od mjedi čuvaju se u Museo Nazionale del Bargello u Firenci, Museo Correr u Veneciji, u British Museum i Victoria and Albert Museum u Londonu te u Muzeju grada Šibenika.

Car Rudolf II.Fortezzini naručitelji bili su pripadnici uglednih mletačkih patricijskih obitelji Grimani, Dolfin, Cicogna, Trevisan i Querini. Pretpostavlja se da su između 1555. i 1575. godine obnašali visoke vojne i upravne funkcije u Mletačkoj Dalmaciji, tada percipiranoj kao dio nekadašnjeg rimskog Ilirika.

Budući da se u Fortezzino doba u kontekstu henetističke (ilirske) ideologije i mletačkog imperijalizma inzistira na redizajnu Serenissime kao altera Roma, u onodobnim se vojno-pomorskim traktatima venecijanski capitani del mar, koji su sudjelovali u ratovima Venecije i Osmanskog Carstva, uspoređuju sa slavnim antičkim grčkim, kartaškim i rimskim vojskovođama i junacima.

U radu se detektira mogući utjecaj najslavnijeg takvog traktata Della milizia marittima Cristofora Canala iz 1553. – 1554. godine na ikonografiju gravura Fortezzinih vrčeva i umivaonika.

Gravure s prikazima antičkih heroja i njihovih vojničkih uspjeha svjedočanstvo su o tadašnjim imperijalnim konstrukcijama Fortezzinih naručitelja, njihovim vlastitim predodžbama, a jednako tako i o tada aktualnoj predodžbi ilirskog i slavenskog  identiteta. Ona najjače dolazi do izražaja na trima gravurama iz tzv. kosovskog ciklusa na umivaoniku koji se čuva u Šibeniku. U njegovoj sredini na dnu je grb mletačke obitelji Grimani. Oko njega prikazane su u raskošnom rollwerku tri teme koje ukazuju na važnost mita i povijesti ratovanja s Osmanlijama na prostorima „Ilirika“ : Zdravica kneza Lazara s Milošem Obilićem, Miloš ubija Murata, Miloševa pogibija. Isticanje vojničke hrabrosti (virtus militaris) jednog kršćanskog junaka slavenskog podrijetla (miles christianus) i njezino povezivanje s herojima i znamenitim ljudima rimske antike ukazuje na imperijalnu instrumentalizaciju slavizma (ilirizma) u borbi Serenissime, nasljednice rimske moći i slave na Jadranu i u zemljama tzv. Ilirika, protiv osmanlijskog neprijatelja.

Vizualna građa iz studije