Likovna umjetnost i komunikacija moći

Petra Batelja

Prikazi Bogorodice zaštitnice u ikonografskom čitanju osobne, kolektivne i državne reprezentacije: primjeri iz 18. stoljeća na sjeveru Hrvatske

Bogorodica Zaštitnica (lat. Mater misericordiae, njem. Schutzmantelmadonna) ikonografski je tip Bogorodice koja svojim raširenim plaštem simbolički pruža zaštitu osobama pod njegovim okriljem. Uz osnovno teološko-mariološko značenje koje se pretače u snažnu vjerničku pobožnost, brojna umjetnička djela sa sjevera Hrvatske, a posebice ona iz 18. stoljeća, sadrže elemente promocije naručitelja i elemente ikonografije vladajuće dinastije Habsburg. U korpusu od 55 evidentiranih likovnih djela te tematike u hrvatskoj umjetnosti, objavljenih u knjizi Bogorodica Zaštitnica u Hrvata. Teološki i povijesnoumjetnički pristup (Batelja, J., Batelja, P., Zagreb, 2013.), izdvaja se nekoliko zidnih i oltarnih slika iz 18. stoljeća na kojima je uočljiv sličan model osobne, kolektivne i državne promocije, odnosno reprezentacije. Na primjerima iz Trškog Vrha, Vinagore, Lepoglave, Gračana, Velike Mlake i Siska na Bogorodičinoj glavi uočavamo specifičnu "habsburšku" krunu koja je u literaturi prepoznata kao poseban tip "rascijepljene" krune sastavljene od donjeg kružnog dijela (Kronreif), mitre (Mitra) i visokog luka (Kronbügel), te podsjeća na krunu Rudolfa II. Habsburga. Odabrani primjeri izdvajaju se ponajprije motivom okrunjene Bogorodice kojom se potvrđuje kao Kraljica neba, a odabirom upravo toga tipa iskazuje se politička lojalnost naručitelja habsburškoj vlasti.

Na pojedinim prikazima Bogorodice Zaštitnice uočljiva je tendencija potvrđivanja identiteta, najčešće određene vjerničke skupine, koju susrećemo i na ranijim djelima iste tematike kao što su Bogorodica Zaštitnice s članovima određenog crkvenog reda (primjerice, dominikancima i cistercitima), ili bratovštine (najčešće „Gospe od Milosrđa“ i bratovštine sv. Jakova). Na freskama u proštenjarskim crkvama Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu (nastala krajem 18. stoljeća) i Pohođenja Blažene Djevice Marije u Vinagori (nastala u 18. i uništena u 20. stoljeću) ljudi svih dobi i uzrasta pod plaštem nisu identificirani kao pripadnici pojedine bratovštine, već svojim poniznim gestama, tipiziranim licima i narodnom nošnjom predstavljaju opću (lokalnu) zajednicu vjernika. Na taj se način kolektivni vjerski identitet reprezentativno pretače u prikaze pobožnosti Bogorodici Zaštitnici.

Drugačiji je slučaj „kolektivne“ reprezentacije na primjerima na kojima je prikazan svojevrstan presjek društva. Pod Bogorodičinim plaštem tipizirane muškarce i žene iz naroda zastupaju i predvode nositelji crkvene – papa, kardinal, biskup, svećenik, redovnici – i svjetovne vlasti – kralj, kraljica, plemstvo, vojnici. Takvi su prikazi nedvosmisleni vizualni podsjetnik da Bogorodica nije zaštitnica samo određenih, privilegiranih pojedinaca i skupina, već svih koji joj se utječu. Likovi vjernika s vladarskim insignijama pod Bogorodičinim plaštem pojavljuju se, primjerice, na zidnoj slici „Bogorodice Zaštitnice“ (prije 1759.) u župnoj crkvi sv. Barbare u Velikoj Mlaki, na oltarnoj pali „Pomoćnica Kršćana – Auxilium Christianorum“ u crkvi sv. Mihaela u Gračanima (prije 1779.) te na drvenom oslikanom antependiju s početka 18. stoljeća iz Muzeja za umjetnost i obrt, koji potječe iz okolice Lepoglave.

Odmičući se od osnovne poruke da je Bogorodica Mater omnium (Majka sviju) kreira se složenija ideja o Gospi zaštitnici konkretnih pojedinaca i određenih ideoloških i političkih uvjerenja. Pritom se naslikane insignije mogu tumačiti ne samo kao atributi u funkciji vizualnog diferenciranja pojedinaca, već i kao simboli njihova ugleda i plemićkog statusa unutar Trojedne Kraljevine i Habsburške Monarhije. Premda su pod plaštem oni simbolično izjednačeni s pukom, njihov je društveni ugled nedvosmisleno naglašen portretnim karakteristikama i heraldičkim motivima. Takav slučaj nalazimo na slici Bogorodice Zaštitnice s grbovima portretiranih i zasad neidentificiranih pojedinaca (18. stoljeće), koja se nalazi u Uredu za kulturu Sisačke biskupije.

Isticanjem vizualnih znakova i motiva u službi osobne i/ili državne ideološke i političke reprezentacije, ikonografija patronata na prikazima Bogorodice Zaštitnice gotovo je ravnopravna osnovnoj mariološkoj poruci. Identifikacija prikazanih pojedinaca te konkretniji razlozi njihova pojavljivanja pod Gospinim plaštem u specifičnom povijesnom i političkom kontekstu dodatno će rasvijetliti mehanizme prijenosa određenih ideja i ulogu prikaza Bogorodice Zaštitnice u tom komunikacijskom sklopu.

Vizualna građa iz članka